Car Dioklecijan je oko 293 godine poslije Krista sagradio veličanstvenu carsku vilu u koju se povukao nakon odlaska sa trona. Palača je nakon njegove smrti postala utočište mnogih prognanih rimskih careva i njihovih obitelji. Bogatstvo njegovog kulturnog i povjesnog nasljeđa ogleda se u brojnim muzejima.
Uz Arheološki muzej (osnovan još davne 1820. g) i Riznicu katedrale s brojnim liturgijskim i sakralnim objektima, Split obiluje muzejskim ustanovama. Zapažene i vrijedne eksponate može se vidjeti i u Etnografskom muzeju, Pomorskom i povjesnom muzeju, Galeriji primjenjene umjetnosti i u Zbirki franjevačkog samostana na Poljudu. Ne smije se zaboraviti ni Galerija Meštrović. Svi eksponati pružaju posjetiocima veličanstvene trenutke doživljaja povijesti i umjetnosti.
Grad Split jedan je od najsunčanijih gradova u Europi. Svojim bogatstvom mediteranske i subtropske vegetacije (palme, agave, kaktusi) oduvijek privlači ljude cijelog svijeta. Blaga klima, prirodne ljepote, bogata kulturno-povijesna baština, muzeji i galerije čine Split gradom muzejom, biserom Jadranske obale.
Od sredine srpnja do sredine kolovoza, svake godine organizira se Splitsko ljeto (drama, opera, koncerti), Splitske subotnje večeri (klasična glazba) kao i festivale pop i rock glazbe, folklora, pučkih zabava i dr...Tradicionalne svetkovine su Fešta Svetog križa, cvjetnica i Fešta Svetog Duje, zaštitnika grada Splita (7. svibnja), koja se slavi kao Dan grada.
Grad pruža i usluge bavljenja gotovo svim sportovima, raspolažući s bazenima, plažama, trim-stazama i sl. Za ljubitelje šetnje, postoje uređene staze do brda Marjan, popularnog šetališta stanovnika Splita, s jedinstvenim pogledom na grad, luku i okolicu,kao i mnogobrojne šetnice pod borovima uz more. Split,grad bogate kulture i burne povjesti,slavi 17oo godina svog postojanja.
Split je grad sportskih talenata. Rijetko se koji grad u svijetu može pohvaliti s toliko sportskih uspjeha kao Split. Iz ovog su grada potekli priznati svjetski sportaši, nositelji zlatnih medalja s Olimpijada, svjetskih i europskih prvenstava. Gotovo da nema ljubitelja sporta koji nije čuo za Gorana Ivaniševića, Tonija Kukoča, Dina Rađu, Nikšu i Sinišu Skelina, Nikolaja Pešalova, Đurđicu Bjedov, Duju Draganju, Blanku Vlašić, Stipu Božića, Branka Cikatića...